REPUBLIKA HRVATSKA
AGENCIJA ZA ZAŠTITU
OSOBNIH PODATAKA
KLASA:
URBROJ:
Zagreb, 30. prosinca 2021.
Agencija za zaštitu osobnih podataka na temelju članka 57. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679
Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom
osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive
95/46/EZ SLEU L119 (u daljnjem tekstu: Opća uredba), članka 34. Zakona o provedbi Opće
uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“, broj 42/18) te članka 96. stavka 1. Zakona o
općem upravnom postupku( „Narodne novine” broj 47/09), po službenoj dužnosti i povodom
zahtjeva za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka podnositelja zahtjeva donosi
sljedeće
R J E Š E NJ E
Zahtjev za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka podnositelja zahtjeva
odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
Agencija za zaštitu osobnih podataka (dalje u tekstu: Agencija) zaprimila je zahtjev za
utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka podnositelja zahtjeva u kojemu ista
navodi kako je portal x odnosno njihova novinarka objavila članak te kako su u navedenom
članku neovlašteni objavljeni njegovi osobni podaci – ime i prezime te honorar koji je ostvario
za posao obavljen u sklopu projekta Škola za život. Isto tako, podnositelj navodi kako su
objavljeni podaci točni te da se navedeni članak može naći na sljedećoj poveznici:…
Zahtjev nije osnovan.
Od 25. svibnja 2018., u svim državama članicama Europske unije, pa tako i u Republici
Hrvatskoj na području zaštite osobnih podataka, izravno i obvezujuće se primjenjuje Uredba
(EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi
1
s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage
Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SL EU 119.
Opća uredba o zaštiti podataka u članku 4. stavak 1. točka 1. propisuje da su osobni
podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a
pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili
neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o
lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički,
fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Osobni podaci sukladno članku 5. Opće uredbe o zaštiti podataka moraju biti: a)
zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika; b) prikupljeni u posebne,
izričite i zakonite svrhe; c) primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na
svrhe u koju se obrađuju (načelo smanjenja količine podataka); d) točni i prema potrebi ažurni;
f) obrađivani na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka,
uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili
oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera (načelo cjelovitosti i
povjerljivosti).
Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da je obrada zakonita samo ako
i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: a) ispitanik je dao privolu za
obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; b) obrada je nužna za
izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev
ispitanika prije sklapanja ugovora; c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja
obrade; d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe;
e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti
voditelja obrade; f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće
strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji
zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.
Slijedom navedenoga, u konkretnom slučaju za obradu osobnih podataka od strane
medija u primjeni je Zakon o medijima („Narodne novine“ broj 59/04, 84/15, 81/13) kao
poseban zakon, kojim se, između ostalog, uređuju pretpostavke za ostvarivanje načela slobode
medija, prava novinara i drugih sudionika u javnom informiranju na slobodu izvješćivanja i
dostupnost javnim informacijama, prava i obveze nakladnika, ostvarivanje prava na ispravak i
odgovor itd. Tako je u članku 3. stavku 1. i 2. propisano da se jamči sloboda izražavanja i
sloboda medija, koja između ostalog obuhvaća, slobodu izražavanja mišljenja, neovisnost
medija, slobodu prikupljanja, istraživanja, objavljivanja i raspačavanja informacija u cilju
informiranja javnosti, dostupnost javnim informacijama te uvažavanje zaštite ljudske
osobnosti, privatnosti i dostojanstva.
Nadalje, slobode medija dopušteno je ograničiti samo kada je i koliko je to nužno u
demokratskom društvu radi, između ostalog, teritorijalne cjelovitosti ili javnoga reda i mira,
sprječavanja nereda ili kažnjivih djela, zaštite zdravlja i morala, zaštite ugleda ili prava drugih,
2
sprječavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta (članak 3. stavak 3.
Zakona o medijima).
Budući je u konkretnom slučaju u primjeni Zakon o medijima, kao poseban zakon, isti
predstavlja zakonsku osnovu za prikupljanje i obradu osobnih podataka sukladno članku 6.
stavak 1. Opće uredbe o zaštitipodataka. Navedeni zakon propisuje uvjete pod kojima se
informacije mogu objavljivati kao i prava i obveze novinara (nakladnika), medijska načela i
obveze, te iz opisanog proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o objavi članka koji je javno
dostupan na portalu x, odnosno da se u konkretnom slučaju radi o pružatelju elektroničke
publikacije y (dalje u tekstu y) koji sukladno članku 2. Zakona o medijima predstavlja medij,
odnosno elektroničku publikaciju.
Agencija za zaštitu osobnih podataka nije nadležna za preispitivanje da li je određena
informacija točna i provjerena, odnosno da li je informacija kao takva smjela biti objavljena u
medijima. Stoga sukladno Zakonu o medijima svatko ima pravo od glavnog urednika
zahtijevati da bez naknade objavi ispravak objavljene informacije kojom su bila povrijeđena
njegova prava ili interesi (članak 40.) kao i podnijeti zahtjev da se besplatno objavi njegov
odgovor na objavljenu informaciju, u kojoj je spomenuto njegovo ime ili je na neki drugi način
s njom u izravnoj vezi (članak 56).
Nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava
opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti u odnosu na djelatnost novinara ili na
informaciju (članak 8. Zakona o medijima).
Nadalje, člankom 16. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ broj
25/13, 85/15) je navedeno da tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup
informaciji, dužno je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa, dok
su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa
razmjernosti, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Slijedom navedenog, u provedenom postupku na temelju utvrđenih činjenica i
prikupljenih dokaza u ovoj upravnoj stvari utvrđeno je kako je društvo y na svojim internetskim
stranicama objavilo novinski članak. Uvidom u isti razvidno je da je uz navedeni članak
objavljen i dokument/tablica – Isplate (1.3.-31.12.2018.) u sklopu EU projekta „Podrška
provedbi Cjelovite kurikularne reforme“ (CKR I) u kojemu su objavljeni sljedeći podaci
podnositelja zahtjeva: odabrani ponuditelj; trajanje, vrsta ugovora, ugovoreni iznos.
Prema tome, potrebno je istaknuti da je društvo y zakonito prikupilo i javno objavilo
osobne podatke podnositelja zahtjeva budući da isto ima pravnu osnovu za prikupljanje
informacija koje mogu sadržavati osobne podatke fizičkih osoba sukladno Zakonu o medijima
i da ima pravo informirati javnost o pitanjima od javnog interesa. Stoga uzimajući u obzir gore
navedeni članak 8. Zakona o medijima u konkretnom slučaju prevladava javni interes za
informacijama o isplati sredstava vezano za rad u sklopu projekta „Podrška provedbi Cjelovite
kurikularne reforme” u kojemu je nositelj projekta Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a koji
sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
3
Također, vezano uz primjenu članka 5. Opće uredbe o zaštiti podataka, osobito bitnim
navodimo kako voditelj obrade pri svakoj obradi (objavi) osobnih podataka treba voditi računa
o svrsi obrade (objave) osobnih podataka odnosno da li je obrada (objava) osobnih podataka
opravdana (zakonita), da li postoji pravna osnova za obradu (objavu) osobnih podataka te u
slučaju kada se utvrdi postojanje opravdane (zakonite) svrhe i pravne osnove za obradu
(objavu) osobnih podataka potrebno je rukovoditi se načelom smanjenja količine podataka na
način da je dopustivo objaviti samo najnužniji opseg osobnih podataka, ovisno o svrsi u koju
se osobni podaci objavljuju, a što je društvo y u opisanom slučaju učinilo.
Nadalje, uzimajući u obzir načela obrade iz članka 5. Opće uredbe o zaštiti podatka,
naročito načelo smanjenja količine podataka, potrebno je istaknuti kako društvo y kao voditelj
obrade u konkretnom slučaju obrađivao osobne podatke podnositelja zahtjeva u minimalnom
opsegu (ime i prezime, trajanje, vrstu ugovora te ugovoreni iznos).
S tim u vezi potrebno je istaknuti kako je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dana
22. listopada 2018. godine donijelo Odluku o financiranju KLASA: 910-04/17-09/125,
URBROJ: 524-06-04-02/1-18-9 kojom se financira sljedeća operacije: UP.03.2.2.04.0001
Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR), Ministarstvo znanosti i obrazovanja,
u maksimalnom iznosu prihvatljivih troškova 155.138.324,29 HRK.
Nadalje, potrebno je naglasiti kako pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno te
se isto može obrađivati pod uvjetima koji su definirani posebnim propisima. U konkretnom
slučaju se radi o podacima koji se tiču potrošnje javnih sredstava, a koje bi radi transparentnog
rada tijela javne vlasti trebale biti dostupne, imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. Zakona
o pravu na pristup informacijama. U predmetnom slučaju radi se o potrošnji sredstava tijela
javne vlasti, što predstavlja raspolaganje javnim odnosno proračunskim sredstvima. Za
navedenu informaciju se zakonom podrazumijeva javni interes odnosno pravo svih fizičkih i
pravnih osoba da znaju na koji se način i u koju svrhu koriste javna sredstva.
Slijedom navedenog, u cjelokupno provedenom postupku, utvrđeno je da je za objavu
osobnih podataka u sklopu članka postojala pravna osnova iz članka 6. Opće uredbe o zaštiti
podataka te da objavom navedenog opsega osobnih podataka nisu povrijeđena prava
podnositelja zahtjeva. Dakle, utvrđeno je da navedena obrada nije bila prekomjerna, naročito
uzimajući u obzir opseg objavljenih podatka te činjenici da se u konkretnom slučaju radi i o
trošenju javnih sredstava. Prema tome, opisanim postupanjem nije došlo do povrede prava na
zaštitu osobnih podataka podnositelja zahtjeva. Sukladno iznesenom, odlučeno je kao u izreci
rješenja.
4
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred
Upravnim sudom u Zagrebu u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
ZAMJENIK RAVNATELJA
Igor Vulje
5